Vnukblog

Ukratko - impresivno. Zaista impresivno. Monte carlo se može sakriti u mišju rupu jer natjecanje Formule1 od danas ima novi highlight sezone. Možda je čar upravo u tome što je to noćna utrka (prva u povijesti) pa sve okolo što žiži svojim bojicama daje neki poseban čar.

Tragičar utrke je defitnivno Ferrari, odnosno Massa koji je sa prvog mjesta pao na zadnje zbog pizdarije sa crijevom za gorivo u boksu.

Imao sam link na YouTube ali su maknuli video due to a copyright claim by Formula One Management. Esholz.

Tko je tu zapravo kriv - teško je reći. Komentatori su krivili Ferrarijev sustav signalizacije kad vozač može krenuti koji su oni razvili za svoje potrebe, ali da je grozno izgledalo - jest.

I kao da im to nije bilo dosta, bliski susret Raikkonena sa zidom par krugova prije kraja je oduzelo i minimum bodova Ferrari-ju. Tužno.

Zanimljiv naslov, čak i meni. Možda naslov nešto i o meni govori.

Kod mene u kvartu ima jedan lik koji je malo zaostao. Ne znam što mu je točno, ali vidiš da mu nisu baš sve na broju. Malo ga vidiš, pa ga nema mjesecima, pa zaustavlja aute na cesti da bi pričao s njima i tako. Mene je par puta uhvatio kako ulazim u auto. Sve zna o njemu. I super mu je. A ako je taj vikend Ferrari pobijedio u Formuli 1 - eto teme. Ipak, Enzo Ferrari je nekoć radio za Alfu, dakle Alfa je Ferrari u malom. Eh, da bar. Moram priznati da me iznenadio sa poznavanjem automoto povijesti. Jednostavno, detalj koji ne očekuješ, pogotovo od njega.

I nisam kvartovskom “čudaku” i njegovoj strasti prema Alfi pridavao prevelike važnosti, ali jučer se dogodilo nešto što me natjeralo da se zamislim. Vršio sam istovar hrpe hardvera iz auta - preko nekoliko ups-ova, nekoliko računala i to je potrajalo. I svaki put kako sam izašao na ulicu - Nova Ves - do auta po stvari, tip je bio sve bliže i bliže. Nešto kao ninja cat:

No dobro. Istovario sam sve, izašao po papire, a on stoji kraj moje Alfe i mjerka. U ruci mu klip pečenog kukuruza i vidiš da mu nisu baš sva zrna na broju. Ja uzimam papire u slow motionu jer mi nije jasno što se događa - a on uspoređuje. Nisam ni skužio da sam stao iza Mini-ja identične boje kao moja Alfa - šumsko zelena tamna. I gleda on tako Alfu, gleda Mini, pa opet Alfu i tako jedno pola minute tijekom kojih ja kao tražim papire u autu. Na kraju, tip promrmlja sebi u bradu: “Ma Alfa. Definitivno Alfa. Ljepša. Svakako.”

There are some things in life that make you go hmm…

Kao zakleti Alfist, moram priznati da mi je Lancia kao auto marka neopisivo fascinantna. Dapače, kad gledam Lanciu Thesis, toliko mi je ružna da mi se čak i sviđa. Oduvijek sam sumnjao da ekipa što radi tamo nije baš načisto sa sobom oko dizajna. Kao neka kolonija svih koji su imali (pre)čudne ideje u talijanskoj autoindustriji pa su ih deportirali, pardon, grupirali na jedno mjesto.

Lancia Thesis - auto u kojem se voze samo talijanski diplomati, zato što moraju (c) Evo magazin

I tako ja nedužno čitam najbolji auto časopis u hrvata - Evo iz kolovoza kad naletim na njezino monstruozno visočanstvo: Lancia Thema 8.32. Članak me toliko temeljito potresao da nisam bio sposoban čitati dalje. Bio sam prisiljen odmah zajašiti na interplet da saznam što je više moguće o njoj.

Izvana ništa posebno. Ali zaista. Model iz 1986. godine, proizvodio se sve do 1991. Proizvedeno 3537 primjeraka. Fiat Croma, Saab 9000 i ona dijele istu platformu. Za to doba, tehnološki strašno napredan automobil - prozori na struju, klima, električno podesiva sjedala, električni šiber, rukom šivana koža (čak i kokpit!), daljinsko zaključavanje i, šlag na kraju, zadnji spojler koji se uvlači i sprema u poklopac prtljažnika. Čak ni felge nisu ništa posebno. Ali zato, pod haubom se skriva ono najposebnije.

Da, dobro ste vidjeli. Lancia je napravila limuzinu koja pod haubom ima Ferrari motor. Koliko god to “mind blowing” zvučalo, sve je to podnošljivo dok ne vidite kako auto izgleda izvana. NIKAKO. Ali baš nikako. Auto ima tri žute naljepnice 8.32 - jednu naprijed u masci hladnjaka, i po jednu kod stražnjeg kotača na pragu. I to je to. A Ferrari pod haubom. Nevjerojatno.

Stoga ovo ostaje automobil za onu čudnu sortu ljudi čije postojanje nikada nije znanstveno dokazano: diskretne ferrariste (c) Evo magazin

Na mobile.de ima ih preko nekoliko na prodaju, s tim da su ove u voznom stanju oko 10k eura pa naviše. Problem s tim što ima Ferrari motor pod haubom jest to što njegovo održavanje košta kao, pogodili ste, ferrari-ja.

Ako želite čuti kako to zvuči - naš omiljeni jubito naravno ima filmić. Tip ju prodaje pa ju detaljno pokazuje. On ju zove “beasty” - vjerojatno od milja. Ja sam se naježio od glave do pete i nazad. Brutalan zvuk.

Za kraj, par slika eksterijera, čisto da doživite šok koji sam ja doživio.